Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Trećina inozemnog duga je od javnog sektora

Državne financije i dalje su u lošem stanju, može se iščitati iz najnovijeg biltena Hrvatske narodne banke (HNB).

Preliminarni podaci Ministarstva financija pokazuju da su prihodi središnje konsolidirane države na godišnjoj razini smanjeni za 1,4 posto. »Negativna kretanja posljedica su ekonomske kontrakcije u ovoj, ali veliki dijelom i u prošloj godini«, stoji u biltenu. Snažan prošlogodišnji pad BDP-a od 5,8 posto rezultirao je velikim padom prihoda od poreza na dobit ove godine.

»Padu ukupnih prihoda u promatranom su razdoblju uvelike pridonijeli i prihodi od socijalnih doprinosa, što je posljedica daljnjeg smanjivanja nominalne mase bruto plaća. Smanjenje ukupnih prihoda bilo bi i znatno izraženije da nije uveden posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke (tzv. krizni porez - nap. a.) te da država nije naplatila prije nastali dug na osnovi trošarina na naftne derivate«, ističu analitičari HNB-a. Povećanje prihoda od PDV-a može se također uglavnom objasniti izmjenama u poreznom zakonodavstvu, a manjim dijelom povećanom potrošnjom turista u trgovini na malo.

Što se tiče rashoda konsolidirane središnje države, oni su u posljednjih godinu dana stagnirali na razini dosegnutoj u prvih osam mjeseci prošle godine. »Na povećanje rashoda najviše su utjecali izdaci za socijalne naknade, a to se može povezati s rastom rashoda za mirovine i mirovinska primanja (unatoč izostanku indeksacije mirovina u 2010.), te s povećanjem naknada za nezaposlene zbog loših prilika na tržištu rada«, navodi se u biltenu. Dug središnje države na kraju kolovoza dosegnuo je gotovo 134 milijarde kuna, što je 18,1 milijardu kuna više nego potkraj lanjske godine.

Što se tiče vanjskog duga, on se u osam mjeseci ove godine povećao za 594 milijuna eura na 43,7 milijardi eura. Država je, bez HBOR-a i HAC-a, u strukturi vanjskog duga potkraj kolovoza sudjelovala s gotovo šest milijardi eura. To je za 900 milijuna eura više nego potkraj 2009. godine. »Dug sektora države povećao se tijekom srpnja i kolovoza uglavnom zbog izdanja obveznica na američkom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi dolara. Osim toga, i javna su se poduzeća, unatoč krizi, nastavila znatno zaduživati u inozemstvu«, tvrde u središnjoj banci. Dug javnog sektora dosegnuo je 13,7 milijardi eura.

Prirast njihova duga (isključujući međuvalutne promjene) tijekom prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 700 milijuna eura, što je za 200 milijuna eura više nego u cijeloj prethodnoj godini i tek nešto manje od 800 milijuna eura u 2008. godini »Promatra li se zajedno, dug javnog sektora povećao se u srpnju i kolovozu za 1,2 milijarde eura. Time je i njegov udio u ukupnom bruto vanjskom dugu porastao na gotovo jednu trećinu«, zaključuje se u biltenu.

Pad proračunskih prihoda i u 2011.

I sljedeće godine analitičari očekuju daljnji pad proračunskih prihoda. »Zbog recesijske 2010. to je sasvim moguće očekivati. I sljedeće godine svjedočit ćemo padu prihoda od poreza na dobit. Na smanjivanje prihoda utjecat će i ukidanje kriznog poreza i pad doprinosa uslijed negativnih kretanja na tržištu rada«, kazala je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković-Matijević. Upitana o prognozama rasta vanjske zaduženosti, smatra kako ne treba očekivati 50-postotno sudjelovanje duga javnog sektora u ukupnoj vanjskoj zaduženosti. »Vanjski dug neće se ni znatnije smanjivati. Njegovo blago povećanje uglavnom će generirati država i javni sektor«, ističe Živković-Matijević.